Provjetravanje prostorije

Sprje?avanje i izbjegavanje pojave kondenzacije i plijesni

Zbog dana�njeg ubrzanog ritma �ivota, buke, tehnologije koja nas okru�uje, kad kre?emo u gradnju poslovnog ili stambenog objekta, svi te�imo tome da nam bude osiguran mir, pa od stambenih objekata gradimo prave male izolirane zabrtvljene utvrde.

Kondenzacija se pojavljuje u dobro zabrtvljenim prostorijama jer je onemogu?eno odvo?enje vlage iz prostorije gdje se boravi. Istra�ivanja su pokazala da 3 osobe koje borave u prostoriji proizvode do 8 l vode na dan. Isto tako i u periodima visoke temperaturne razlike vani u odnosu na temperaturu u prostoriji. Kondenzacija se pojavljuje na slabije za�ti?enim mjestima na rubovima stakla, a ako takvi uvjeti traju du�e vrijeme dolazi do pojave plijesni.

U svim novoizgra?enim objektima kao i pri renovaciji starijih objekata ukoliko se ne po�tuju neke od zakonitost gradnje dolazi do pojave kondenzacije i plijesni na zidovima. To osim �to dovodi do o�te?enja objekta, bitno naru�ava kvalitetu stanovanja, ali isto tako mo�e i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Ne smije se zaboraviti da se u svim novoizgra?enim objektima zadr�ava odre?eni postotak vlage pa je pojava kondenzacije gotovo pa zajam?ena, dok isu�ivanje objekta mo�e trajati i po nekoliko godina. Ne adekvatna gradnja tako?er pogoduje kondenzaciji zbog pojave termo-mostova, kao i nedostatno provjetravanje prostorija.

Paradoksalno zvu?i podatak, obzirom na dana�nje tehnologije gra?enja i napredne materijale, u starijim gra?evinama pojava kondenzacije i plijesni je puno rje?a nego u novoizgra?enim objektima. Razlozi su u primijenjenim materijalima (glina, kre?) koji su morali ispuniti znatno ni�e zahtjeve u pogledu difuzije vodene pare (prolaz vodene pare kroz gra?evinski element od toplije strane prostorije ka hladnijoj vanjskoj strani).

Zatim, u primijenjenim prozorskim sustavima, kod onih starije izvedbe, kod kojih je brtva znatno lo�ija (koeficijent propusnosti fuge do 10 m³/mh tj. za 1 sat kroz 1m� fuge krilo-�tok pro?e 10 m³ zraka dok 1m� fuge krilo-�tok kod novih prozora za 1 sat propusti u prosjeku 0,1 m³ zraka.

Koliko god da je izmjena zraka po�eljna i ima prednosti ipak, mana starijih objekata je u potro�nji energije, jer za postizanje odgovaraju?e temperature ve?i je utro�ak energije za grijanje, a me?u probleme dana�njice ubraja se i sve ve?a potreba za o?uvanjem prirodnih resursa i okoli�a i �to ve?oj redukciji tro�kova energije jer su cijene u stalnom porastu. Objekt mora biti izveden tako da se postigne �to bolja toplinska izolacija.

Zrak mo�e apsorbirati izvjesnu koli?inu vlage (relativna vla�nost zraka, izra�ava se u postotcima). Koli?inu vlage koju zrak mo�e apsorbirati ovisi o temperaturi. �to je vi�a temperatura to zrak mo�e primiti vi�e vodene pare, tj. ako zagrijavamo hladan i vla�an zrak, isu�ujemo ga i time raste njegova sposobnost absorpcije vodene pare.

Provjetravanje prostorije u nju uvodi svje�i i hladniji zrak, a zrak u prostoriji koji je topao i vla�an isu�uje se, i tako mo�e primiti vi�e vlage, �to u normalnom slu?aju traje nekoliko sati. Ako se provjetravanje pravilno dozira ne?e do?i do toga da se vla�an zrak gomila i tako stvara kondenzaciju na povr�ini predmeta. Ukoliko je vla�nost zraka toliko visoka izdvaja se suvi�na vlaga i talo�i se. Nedostatak je upravo u tome jer ova osobina zraka razlog nastanka kondenzacije. U dodiru toplog zraka i hladnijih povr�ina zrak se rashla?uje i postaje sve vla�niji, te se talo�i na hladnije povr�ine u vidu kondenzata npr. kada izvadimo bocu iz hladnjaka u toploj prostoriji ona ?e se orositi.

U-vrijednost tj. koeficijent prolaska topline je vrijednost prolaska topline kroz gra?evinski materijal ili gra?evinsku konstrukciju (u W/m²K). �to je U-vrijednost manja to je bolja toplinska izolacija.

Na prozorima se lak�e pojavljuje kondenzacija nego na zidovima iz razloga jer prozor ima znatno ve?u U-vrijednost od dobro izoliranog zida, pa je temperatura unutra�nje povr�ine prozora ni�a od temperature zida.

Sprje?avanje i izbjegavanje pojave kondenzacije na i oko prozora

• Redovito provjetravanje 2-3 puta na dan.
• ?e�?e provjetravanje prostorija u kojima je pove?ana koli?ina vlage - kupaonice, kuhinje...
• Na tr�i�tu su dostupni i sustavi za provjetravanje - sustav koji se ugra?uje u okvir samog prozora. Mo�e biti ugra?en u utoru ili u krilu prozora osiguravaju?i na taj na?in dugotrajnu i kontroliranu razmjenu zraka. Oni pobolj�avaju cirkulaciju zraka, osiguravaju ugodnu klimu u prostoriji, be�umni su, prozori se nesmetano mogu odr�avati, nemaju nikakav utjecaj na protuprovalne sustave na prozorima, ugradnja je jednostavna, nevidljiva, a postoji i mogu?nost naknadne ugradnje, a isto tako se mo�e i otkloniti u svakom trenutku.

Pravilno provjetravanje

Uklju?uje �irom otvorene prozore na par minuta dnevno, naro?ito u sezoni grijanja. Tako je osigurana razmjena zraka. Svje�i zrak izvana brzo se zagrije i mo�e apsorbirati novu koli?inu vlage, koja ?e slijede?im provjetravanjem iza?i van. Otvaranjem prozora na kip u sezoni grijanja nije ba� od neke velike koristi jer rashla?uje zidove oko prozora �to mo�e dovesti do izostanka kondenzacije ali dovodi do vla�enja zidova. Nije provjetravanje nu�no samo u sezoni grijanja, za toplijih dana mo�e se bez ikakvih posljedica provjetravati i dok je prozor otvoren na kip.

Nastajanje kondenzacije i plijesni na i oko prozora

Ako su vanjski zidovi objekta dobro izolirani bolne to?ke objekta su naj?e�?e vrata i prozori, jer kao �to je ve? navedeno, imaju vi�i koeficijent prolaska topline u odnosu na zidove.

Pojava kondenzacije u i na prozoru mo�e imati vi�e ?imbenika:

• Lo�e ili ne adekvatno provjetravanje
• Lo� sustav profila
• Pojava termo mostova prilikom ugradnje prozora
• Nepravilno izvedena fuga prozora (dio izme?u zida i prozora ili vrata)

Op?enito gledaju?i i uzimaju?i u obzir sve faktore nije uvijek mogu?e izbje?i kondenzaciju na prozorima. Zimi pri niskim temperaturama mo�e do?i do pojave kondenzacije i kod jako dobrih prozorskih sistema, naro?ito no?u. Ipak, do ovog ne bi trebalo dolaziti ?esto i mogu?e ju je otkloniti pravilnim provjetravanjem. Ako se to odmah sanira u kratkom vremenskom periodu, ujedno se izbjegava pojava gljivica i plijesni.

Izvor: ?asopis PVC u Hrvatskoj - Grad Export